Brit.fizi~ar (nelson, New Zealand, 30.VIII 1871 – Cambridge, 19.X 1937). Bio je univ. profesor u Montrealu; direktor Fizi~kog Univerziteta u Manchesteru (od1907), od 1919 direktor Cavendisheva laboratorija u Cambridgeu. God. 1903.izabran za ~lana (1925-30 za predsjednika) Royal society. Nobelovu nagradu za hemiju dobio 1908. Isprva se bavio prou~avanjem radioaktivnih raspada, radioaktivnosti. Prvi je uo~io da se zra~enje radija sastoji od dviju vrsta zraka, koje je nazvao alfa-zrake i beta zrake. Zajedno sa F.Soddyem uveo je pojam vremena poluraspada i formulirao zakone radioaktivnog raspada. Prou~avanjem raspr{ivanja alfa-~estica na atomima Rutherford je do{ao do zaklju~ka da atom ~ija je veli~ina(10 na (-8)cm) nije kompaktan djeli} materije, nego slo`en od pozitivne jezgre (veli~ine 10 na (-12)cm) i elektrona koji kru`e oko nje. (N.Bohr je 1913 prilago|uju}i taj model kvantnoj hipotezi M.Plancka dao prvobitnu kvantnu teoriju atoma.)

Od njega potje~e i formula (nazvana njegovim imenom) za raspr{ivanje alfa-~estica na atomima; kasnije(1925) Rutherford je utvrdio i odstupanje od te formule do kojeg dolazi kod kod vrlo bliskih sudara alfa-~estice i jezgre, kad nuklearno me|udjelovanje postaje mnogo va`nije od elektri~nog.