Radioaktivni element (r.br.Mendeljejljeva sistema 88; at.te`ina 226.05; prirodni izotopi: 226,228,223,224) spada me|u najrje|e elemente u Zemljinoj kori. Kao produkt radioaktivnog raspada urana nalazi se u tragovima u uranskim rudnicima; daljim raspadom njegovi se atomi pretvaraju u atome radona, a ovi kona~no u atome olova Pb-206. Na 1000 t eruptivnog stijenja ima u prosjeku svega 2-3 mg radija. Najbogatija sirovina je uranov smolinac, mineral koji se nalazi u Jachymovu, Katangi (Kongo) i na sjeveru Kanade a sadr`ava 0.4g Ra na tonu. Dobivanje radija iz rude koje ga sadr`avaju u tako maloj koli~ini mu~an je i skup proces, stoga ga do danas nije na cijelom svijetu proizvedeno ukupno ni 1kg (1g stoji oko 30 000 USD)

Radij slu`i kao izvor zra~enja u nuklearnim istra`ivanjima, za lije~enje raka, za industriju, radiografiju, kontinuirano mjerenje debljine metalnih limova, proizvodnju svjetle}ih namaza za broj~anike itd…, za uklanjanje stati~kog elektriciteta u industrijskim postrojenjima. Za sve te svrhe potrebne su minimalne koli~ine radija; za mnoge se danas radije upotrebljavaju umjetno proizvedeni radioaktivni izotopi, od kojih neki imaju mnogostruko ja~e djelovanje nego radij.

Radij su otkrili 1989 Pierre i Maria Curie u uranovu smolincu kad su tra`ili uzrok spontanog zra~enja {to je na tom mineralu opazio Becquerel. Radij-metal dobila je u ~istom stanju prvi put Maria Curie 1910.