NUKLEARNA REAKCIJA

Proces koji se odvija kad se dvije nuklearne ~estice na|u tako blizu da im je udaljenost veli~ine radijusa atomske jezgre, a rezultat je toga me|udjelovanja kojim nastaju dvije ili vi{e novih ~estica pretvorbom po~etnih. Prvu nuklearnu reakciju u laboratoriji izveo je 1919 E.Rutherford.

Naj~e{}e dolazi do reakcije tako da se snopom ~estica velike energije (nukleona ili lakih jezgara) iz akceleratora bombardiraju mete, sastavljene od razli~itih materijala. Produkti reakcije se onda istra`uju nuklearnim detektorima. Danas se uzima da se ve}ina nuklearnih reakcija tako da se upadna ~estica stopi sa bombardiranom jezgrom u novi sistem tzv. slo`enu jezgru. Novonastala slo`ena jezgra je energetski nestabilna, i nakon vrlo kratkog vremena raspadne se na dvije ili vi{e jezgara, tzv. produkata reakcije. Katkada slo`ena jezgra izgubi vi{ak energije koji je ~ini nestabilnom i emisijom elektromagnetskoga zra~enja.

U novije vrijeme prona|eno je i nekoliko drugih tipova nuklearnih reakcija, koje se ne odvijaju preko slo`ene jezgre, nego putem direktnog me|udjelovanja upadne ~estice s pojedinim nukleonima ili grupama nukleona u bombardiranoj jezgri. Istra`ivanjem produkata nuklearnih reakcija, njihove energije i smjera kojim napu{taju mjesto reakcije, dolazi se do podataka o nuklearnim silama. Sile, naime, koje upravljaju me|udjelovanjem nuklearnih ~estica identi~ne su onima koje dr`e nukleone na okupu u atomskoj jezgri. Zbog toga se prou~avanju nuklearnih reakcija posve}uje velika pa`nja.