Pripada atomskom oru`ju ~ija se snaga zasniva na cijepanju atoma (ve}inom urana i plutonija) ili kombiniranim na~inima (spajanjem lakih metala u te`e) dobivanja atomske energije (hidrogenska bomba).

Prvo atomsko oru`je, tzv.atomska bomba, usavr{eno je u USA potkraj II svjetskog rata. Prve dvije takve bombe ba~ene su na Japan (1945.g.), gradove Hiroshimu i Nagasaki, i pokazale su golemu razornu snagu: u Hiroshimi je ubijeno i ranjeno oko 80 000 ljudi i razorene dvije tre}ine grada. One su bile glavni razlog kapitulacije Japana.

Razvitak i usavr{avanje atomskog oru`ja dr`i se u strogoj tajnosti. Poslije rata USA usavr{avaju to novo ratno sredstvo: 1946.izvr{ene su dvije pokusne eksplozije na otoku Bikini, zatim na otoku Eniwetoku i Nevadi (Jucca Fiat). Poznato je, da se vr{e pokusne eksplozije {irom svijeta.

U atomska oru`ja ubrajaju se prema dosad objelodanjenim podacima: atomska bomba, hidrogenska bomba, kobalt-bomba, atomska artiljerijska zrna i razli~ite radioaktivne materije.

(Unutra{nja gra|a a-bombe)

Atomska bomba. Iako se njena detaljna konstrukcija dr`i u tajnosti, ipak su glavni principi atomske bombe poznati. Zasniva se na tome da se komadi urana ili plutonija dr`e do `eljenog momenta eksplozije u komadima manjim od kriti~ne mase. Kriti~na masa je najmanja koli~ina urana ili plutonija u kojoj se mo`e povezati lan~ana reakcija. Ta koli~ina iznosi i nekoliko kilograma kod urana 235 i plutonija. Najvjerovatnije iznosi 12 kg. Dr`imo li dva komada urana, kojima je masa manja od kriti~ne, i sjedinimo li ih u po`eljnom trenutku u jedan komad, ~ija masa prelazi kriti~nu masu, nastupit }e eksplozija zbog slobodnih neutrona u zraku, a pod djelovanjem kozmi~kih zraka. Eksplozija je rezultat veoma brzog osloba|anja velikih koli~ina energije u relativno malenom prostoru, zbog cijepanja atoma.

Atomska bomba se u mnogome razlikuje od obi~ne bombe: 1.koli~ina oslobo|ene energije kod atomske bombe nekoliko tisu}a puta je ve}a nego kod dosada{njih bombi; 2.uz eksploziju,. pojavljuju se nevidljive, veoma prodorne i {tetne zrake, razvija se jaka svjetlost i velika toplina; 3.eksplozija ostavlja radioaktivno djelovanje, koje je {tetno za sva `iva bi}a.

Kod dosada{njih bombi bila je eksplozija rezultat kemijskog procesa, kod kojega atomi ostaju ~itavi, dok se kod atomske reakcije cijepaju, a kao produkti toga nastaju novi elementi.

Glavna djelovanja atomske bombe su: udar zraka, djelovanje topline i radioaktivno djelovanje.

(Ivy Mike, prvi eksperimentalni pokus H-bombe)

Hidrogenska bomba. Dok se kod atomske bombe energija osloba|a cijepanjem atoma, kod hidrogenske bombe atomska se energija dobija spajanjem lakih elemenata u te`e, pri ~emu se mali dio energije pretvara u atomsku energiju, sli~no procesu u sredi{tu Sunca. Kod eksplozije hidrogenske bombe razvija se temperatura od vi{e milijuna stepeni C. Taj proces zasada se posti`e spajanjem deuterija tj. te{kog hidrogena, sastavnog dijela te{ke vode, pa se super bombe nazivaju i deuterij - bombama.

Radioaktivne materije. Kao osobitu vrstu atomskog naoru`anja treba smatrati i radioaktivne materije, koje se javljaju u obliku pra{ine, magle ili ki{e. Ovamo idu atomska artiljerijska zrna, torpeda, mine, itd. Isku{ana je i kombinacija bojnih otrova i radioaktivnosti. Tako je proizveden iperit s radioaktivnim sumporom, luizit sa radioaktivnim arsenom i sl.