(Little boy; Fat Man)

(lijevo: Little boy; desno: Fat Man)

U augustu 1944.je Growes nekim vi{im oficirima zrakoplovstva mogao da saop{ti strogu tajnu da postoji mogu}nost da }e prije planiranog dana invazije raspolagati dvijema razli~itim vrstama atomskih bombi. O~ekivalo se da }e negdje u januaru 1945.biti gotova plutonijumska bomba nazvana "Fat man"(debeli ~ovjek). Pripremni radovi za uranijumsku bombu, nazvanu "Little boy"(mali dje~ak) bili su gotovo sasvim zavr{eni, ali je trebalo da se sa~eka do juna 1945.da bi se dobilo dovoljno urana-235 za punjenje bombi.

U septembru 1944.oformljen je specijalni bombarderski skvadron koji je nazavan 509.mje{ovita grupa koji je privremeno bio smje{ten na granici Utaha i Nevade u sparu{enom i prili~no nenaseljenom podru~ju. S obzirom da su oblik i te`ina obje bombe, bili, otprilike, poznati moglo je ve} da se po~ne sa balisti~kim probama pomo}u bombi za vje`banje. Prepravljen je izvjestan broj bombardera B-29 za transport i bacanje atomskih bombi. Piloti su pro{li kroz specijalnu obuku, pri ~emu je mnogo pa`nje posve}eno navigaciji na velike razdaljine, bez pratnje, i brzim manevrima izmicanja poslije bacanja atomske bombe.

Dok je ova obuka bila u punom jeku, drugi su tra`ili pogodnu bazu za 509.grupu. Izbor je pao na Tinian, ostrvo u grupi Marijanskih ostrva koje su Amerikanci poslije krvavih borbi zauzeli 1.augusta 1944.i koje je tek u januaru 1945.u potpunosti bilo o~i{}eno od Japanaca. Krajem februara je tamo po~ela izgradnja aerodroma i potrebnih instalacija. Kad je kasnije i ostrvo Iwo Jima palo u ruke Amerikancima, odlu~eno je da se i tu obezbjede mogu}nosti za montiranje atomskih bombi. Avioni sa atomskim tovarom koji bi na putu za Japan imali kvarova na motoru, mogli bi da potra`e pomo} u ovoj bazi. Tu bi uvijek bio spreman jedan bombarder B-29 da preuzme bombu. Polovinom maja su prve jedinice 509.grupe, koja je brojala 1709 ljudi, stigle na Tinian i po~ela je posljednja faza obuke. U Americi je u me|uvremenu Growes imenovao komisiju vojnih lica i atomskih stru~njaka koji su imali za zadatak da odrede najpogodnije ciljeve za atomske bombe. Po tome je trebalo da se po|e od nekoliko smjernica: ciljevi nisu smjeli da budu ve} o{te}eni ranijim zra~nim bombardovanjem, jer ina~e efekt atomske bombe ne bi mogao da se precizno utvrdi; trebalo je da budu veliki kako bi radijus dejstva bombe bio unutar njegovihovih granica; zatim je naravno trebalo da budu u radijusu letenja B-29 i u podru~ju u kojem je ljeti bilo prili~no lijepo vrijeme. Osim toga ciljevi su morali da budu od strate{kog zna~aja. Za svaki napad trebao je da postoji izbor od najmanje tri cilja.

Poslije dosta natezanja, komisija je do{la sa slijede}im prijedlogom za izbor ciljeva.

Kokura, gigantski kompleks fabrika municije i oru`ja.

Hiroshima, luka u kojoj su se ukrcavale mnoge japanske jedinice, i u kojoj su se formirali konvoji. U gradu je osim tog bila i vojska od oko 250 000 vojnika.

Niigata, luka na Japanskom moru, u kojoj su izme|u ostalog, bile fabrika aluminijuma, velike livnice gvo`|a i va`ne rafinerije.

Kyoto, grad sa oko milijun stanovnika, u koji se sve vi{e prebacivala industrija iz ugro`enih priobalnih podru~ja.

Grows se potpuno slo`io sa ovim prijedlogom ali ministar rata, Henry Steamson, zatra`io je da Kyoto odmah bude izbrisan sa spiska. On je ranije posjetio ovaj grad i znao je da bi njegovo uni{tenje bilo ravno uni{tnenju Rima. Kyoto je vijekovima bio prijestolinica Japana i imao je za Japance poseban istorijski, kulturni i religijski zna~aj.

Growes je i dalje smatrao da je Kyoto najidealniji od ova ~etiri cilja, prije svega zato {to su polo`aj i prostranstva omogu}avali da se dobije kompletna slika efekta atomske bombe, a i zato {to je tamo{nja industrija snabdijevala japansku vojsku mnogim preciznim instrumentima i elektronskom opremom. Steamson je me|utim, ostao pri svome i osim toga je razgovarao sa Trumanom koji se potpuno slagao s njim. Kyoto je skinut s liste i kasnije ga je zamijenio Nagasaki. Gradovi koji su odre|eni za ciljeve do{li su sada na "rezervnu listu" zrakoplovstva. To je zna~ilo da se njih nisu smjeli da vr{e zra~ni napadi bez posebnog odobrenja Ministarstva rata. Gra|ani Hiroshime, tog ljeta 1945, uop{te nisu shvatili za{to je njihov grad ostao po{te|en strahota ameri~kih bombardovanja koja su zadesila Tokyo, Yokohamu, Osaku i druge japanske industrijske i `ivotne centre. Kru`ile su najnevjerovatnije glasine: pri~alo se da su mnogi Amerikanci japanskog porijekla imali familiju u Hiroshimi, da }e grad biti po{te|en jer u njemu `ivi mnogo kr{}ana; pa ~ak da se majka predsjednika Trumana nalazi u Hiroshimi!

(Little Boy)

26.jula je krstarica "Indianapolis" dovezla bombu "Little boy" do Tiniana. Posljednje mrvice urana-235 koje su jo{ nedostajale, trebalo je nekoliko dana kasnije da stignu avionom C-54.

Sad je na Tinianu mogla da se montira atomska bomba, a u nedjelju 5.augusta su meteorolozi izjavili da }e slijede}eg jutra biti povoljno vrijeme u najve}em dijelu Japana. Bomba je utovarena u bombarder B-29. Komandant, pukovnik Paul Tibets, nazvao je avion "Enola Gay" – po svojoj majci… Trojica pripadnika vojne policije ~uvale su stra`u. U jedanaest sati u ve~er, Tibets je skupio svoje ljude za posljednja uputstva. "Bacit }emo bombu koja je druga~ija od bilo koje bombe koju ste dosad vidjeli i za koju ste ~uli. Ova bomba ima destruktivnu mo} koja je jednaka 20 000tona TNT (trinitrotroloula). Ciljevi su, po redoslijedu prioriteta, Hiroshima, Kokura i Nagasaki." ^ak je i vojni sve}enik pro~itao kratku molitvu. Zatim su vojnici dobili obilan doru~ak, i ne{to poslije pola dva u no}i, ba{ kad je pro{ao nalet tropske ki{e , uzletila su tri izvi|a~ka aviona koja su imala zadatak da podnesu izvje{taj o vremenskim prilikama iznad ciljeva. "Enola Gay" je poletio sat kasnije. Za vrijeme leta od Iwo Jime (iznad kojeg su su se izvi|a~ki avioni i "Enola Gay" okupili) ka japanskoj obali, kapetan Parsons je pripremio sve za bacanje bombe. U ~etiri sata je po~elo da svi}e. "Enola Gay" je po~eo da se penje na propisanu visinu od 31 000 stopa. Ispod njega se nalazio gusti sloj oblaka. Izme|u sedam i pola osam stigli su izvje{taji izvi|a~a. Cilj je definitivno odre|en: Hiroshima.

U petnaest minuta i sedamnaest sekundi poslije osam otvorila se utroba "Enola Gay" i ~alnovi posade su stavili tamne nao~ale. Ta~no u osam sati i petnaest minuta je eksplodirala atomska bomba. Poslije zasljepljuju}eg bljeska razvila se paklena vru}ina pra}ena ogromnim pomjeranjem zraka. Vatrena lopta jurnula je u vis pretvoriv{i se u gigantski oblak koji je ubrzo prerastao u pe}urku od gasova, pare, pra{ine i dima. Iz oblaka je padala crna ki{a. Zatim se digao vjetar, razvio se orkan, koji je postajao sve vreliji i vreliji zbog plamenova koji su svuda suknuli. Tako je za nekoliko sekundi izbrisan cio grad. Prema japanskim podacima bilo je oko 71000 mrtvih i oko 68000 ranjenih.

(Talas eksplozije a-bombe ba~ene na Hiroshimu)

(Radijacija izazvana a-bombom Little boy)

(Pe~urka bombe ba~ene na Nagasaki) (Plutonijumska bomba Fat Man, ba~ena na Nagasaki)

Napad na Nagasaki, 9.augusta, s plutonijumskom bombom nije pro{ao tako glatko kao napad na Hiroshimu. Komandant ovog leta, major Charles Svanee, imao je izbor izme|u dva cilja Koruke i Nagasakija. Prije ljeta u posljednjem trenutku ustanovljen je kvar na jednoj pumpi za benzin, tako da jedan tank nije mogao da se upotrijebi.

Zbog lo{eg vremena avioni se nisu na{li na zbornom njestu iznad ostrva Yokoshime. Swanee je tamo izgubio 45 minuta ~ekaju}i. Iako je jedan od izvi|a~a javio da je vrijeme iznad Kokure povoljno, ispostavilo se da je grad bio sakriven oblacima kad je Swanee stigao. S obzirom da je ovo bio najva`niji cilj, ostao je da kru`i jo{ 45 minuta iznad Kokure. Zatim je odletio za Nagasaki, ali je i iznad njega bio gust sloj oblaka. U posljednjem trenutku su se oblaci, raspr{ili i bomba je mogla da se baci: 44% grada je uni{teno; prema ameri~kim podacima, poginulo je oko 35 000 ljudi, 5 000 je nestalo i oko 60 000 je ranjeno. Zbog nedostatka goriva Swanee je bio prinu|en da se spusti na Okinawu. Kad se njegov avion zaustavio na pisti, tankovi sa gorivom bili su potpuno prazni.